In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

Obraćanje ministru prosvjete povodom predloga modela valorizacije dodatnog rada prosvjetnim radnicima za vrijeme trajanja krize izazvane pandemijom virusa Covid 19

 

U toku je izazovna školska godina, koja funkcioniše u potpuno izmijenjenim okolnostima, uzevši u obzir kompleksnu i vrlo problematičnu epidemiološku situaciju. Većina nastavnog i vannastavnog osoblja ima povećan obim rada, koji bi trebalo valorizovati. Evidentno je da nastavnici različitih razreda imaju različita opterećenja - od onih koji rade online i uz pripreme i konsultacije u školi, preko onih koji rade samo u školi, takođe uz konsultacije sa đacima, do onih nastavnika koji dio posla rade online, ali dio nastave obavljaju i u učionicama. Uočeno je da je vannastavno osoblje zaduženo za poslove održavanje higijene u ustanovama u novonastalim uslovima posebno opterećeno. Takođe, bez obzira na opterećenost, zaposleni u predškolskim ustanovama su izloženi posebnom riziku. Ministarstvo prosvjete je saglasno da dodatni rad prosvjetnih radnika treba adekvatno nagraditi, te da je takva inicijativa Sindikata prosvjete prihvatljiva. Taj stav je saopšten i na ranijim razgovorima sa Sindikatom, jer je procjena da ljudi koji nose najveći i dodatni teret trenutne situacije u školstvu, treba da imaju i dodatnu motivaciju za rad. Iz tih razloga smatramo da bi svim zaposlenima, od predškolskih ustanova pa do srednjih škola, trebalo linearno uvećati zarade za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa. Predlažemo nekoliko modela:

 

1. Predlažemo da Vlada donese mjeru kojom bi se odobrilo 10% stimulansa na zarade dok traje pandemija koronavirusa svim zaposlenim, dok se ne krene sa redovnom nastavom u obrazovnim ustanovama;
2. Linearno uvećanje zarada za 5% oslobođeno poreza i doprinosa za nastavno osoblje u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, dodatnih 5% za one  koji dio nastave izvode online, a dio nastave obavljaju u učionicama i 20% posto radnicima na održavanju higijene;
3. Uvećanje od 15% za one koji dio nastave izvode online, ali dio nastave obavljaju u učionicama i 20% radnicima na održavanju higijene. 
Obrazloženje:
Primjena modela od strane Ministarstva prosvjete, kojim je predviđeno da svi vrtići počinju sa radom 1. oktobra, dok će škole od 1. oktobra funkcionisati tako što će đaci od I do VI razreda osnovne i I razreda srednje škole pohađati nastavu u školi, sa skraćenim časovima, a ostali online, ali uz stalne konsultacije i ispitivanja u školi, dok će se praktična nastava u srednjim školama bilo kog razreda realizovati gdje god ima uslova, dovela je do velikog opterećenja nastavnog i nenastavnog osoblja, te značajnog povećanja obima rada.
Po  članu 22 GKU-a, svaki  čas preko norme se plaća kao redovan čas. Takođe, članom 23 predviđeno je da se zarada zaposlenog uvećava po času najmanje za 40 posto za rad duži od punog  radnog vremena (prekovremeni rad). Shodno zakonima iz oblasti obrazovanja, norma časova nastavnika u osnovnim školama utvrđena je od 16-19 časova (razredna nastava) i 18 časova za predmetnu nastavu. U srednjem obrazovanju norma časova je od 18-22 časa. Četrdesetočasovna radna nedjelja u obrazovanju vezana je za normu časova nastavnika. Dakle, u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje, nastavnici ostvare od 16 do 22 časa rada sa učenicima, uz 2 časa neposrednog rada sa učenicima. Puno radno vrijeme nastavnika je i navedena norma, i isključivo se veže za broj  časova, a ne za osmočasovno radno vrijeme. Predviđena su još dva časa neposrednog rada sa učenicima (ČOZ, dodatna i  dopunska nastava).
Kao primjer navodimo nastavnika koji izvodi neposredno nastavu u VI razredu osnovne škole, 12 časova sedmično redovne nastave i 14 časova online nastave, plus 24 grupe za konsultacije dva puta mjesečno i provjeru znanja, kao i dežurstvo. Prije podne, nastavnik izvodi nastavu u neposrednom radu sa učenicima (svako odjeljenje je zbog preporuka podijeljeno u dvije grupe, koje ne smiju brojati više od 15 učenika, dakle umjesto jednog 45-minutnog časa izvodi dva 30-minutna časa), koja traje od 8h-13:30h. Potom od 14h do 19:30 izvodi online nastavu. Pored toga, izvodi obavezne konsultacije sa učenicima. To iznosi ukupno 11 sati i 30 minuta.  Sve poslije 16h je prekovremeni rad, u ovom slučaju 3 sata i 30 minuta.

 

Članovi Radne grupe ispred Sindikata prosvjete CG:
Slavka BOŠKOVIĆ
Stanka VUKČEVIĆ
Nikolaj KNEŽEVIĆ

Konkurs za dodjelu stipendija za 2020/2021. godinu

Objavljen je Konkurs za dodjelu stipendija  za školsku 2020/2021. godinu.

 

Opširnije u linku Fond solidarnosti

Održan sastanak rukovodstva SPCG i ministra prosvjete 14.10.2020. godine: Ubrzo predlog modela za vrednovanje dodatnog rada u školama

Predlog modela za vrednovanje dodatnog rada kadra u školama u tekućoj epidemiološkoj situaciji, trebalo bi da bude izrađen brzo. Na njemu će raditi radna grupa koja će biti formirana u narednih nekoliko dana, i koja će biti sastavljena od predstavnika Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete CG. Rad Grupe će biti oročen na kraći vremenski period, kako bi u najskorijem roku ona dala konkretan predlog modela, koji će biti upućen u dalju proceduru. To je jedan od osnovnih zaključaka sastanka ministra prosvjete dr Damira Šehovića sa v.d. predsjednika Sindikata prosvjete Slavkom Bošković, te potpredsjednicima SPCG-a Nikolajem Kneževićem i Stankom Vukčević, a koji je održan 14.10.2020. godine.

Kako je istaknuto, u toku je izazovna školska godina, koja funkcioniše u potpuno izmijenjenim okolnostima, uzevši u obzir kompleksnu i vrlo problematičnu epidemiološku situaciju. Kako je naglašeno, činjenica je da većina nastavnog i vannastavnog osoblja ima povećan obim rada, koji bi trebalo kvantifikovati i valorizovati, naravno, u skladu sa tekućom finansijskom situacijom i mogućnostima.

Naglašeno je i da je izrada pomenutog modela kompleksan posao, jer nastavnici različitih razreda imaju različita opterećenja: od onih koji rade online i uz pripreme i konsultacije u školi, preko onih koji rade samo u školi takođe uz konsultacije sa đacima, do onih nastavnika koji dio posla rade online, ali dio nastave obavljaju i u učionicama. Uočeno je da je vannastavno osoblje zaduženo za poslove održavanje higijene u ustanovama u novonastalim uslovima posebno opterećeno.

Naglašeno je i da će se pratiti primjena modela nastave kojim je započeta školska godina, da će se održati i konsultacije sa ključnim partnerima tim povodom, te da će o svakoj eventualnoj izmjeni u načinu rada škola javnost, kao i do sada, na vrijeme biti obaviještena.

Održana press konferencija Sindikata prosvjete CG 01.10.2020. godine: Prosvjetni radnici traže valorizaciju povećanog obima rada tokom epidemije koronavirusa

Sindikat prosvjete Crne Gore (SPCG) pozvao je Ministarstvo prosvjete da sa njima stupi u pregovore povodom valorizacije povećanog obima rada prosvjetnih radnika u svim prosvjetnim ustanovama uslijed epidemije koronavirusa. Vd predsjednika SPCG-a, Slavka Bošković, kazala je na pres konferenciji da je ta sindikalna organizacija tokom avgusta i septembra imala puno aktivnosti na temu početka školske godine.

„Svi u Sindikatu, a naravno i svi zaposleni, imaju određenih nedoumica. Nedoumice su i dio izazova koje ćemo jedino moći prevazići uz pomoć partnerstva sa Vladom, Ministarstvom i sa upravama vaspitno-obrazovnih ustanova", istakla je Bošković.

Ona je poručila da je SPCG jaka organizacija i da nikad neće odustati od borbe za dostojanstvo svakog člana i zaposlenog u obrazovnom sistemu.

„Imali smo ovih dana razgovore i konsultacije sa predstavnicima Ministarstva prosvjete. Dobili smo neke odgovore, neki odgovori su ostali nedorečeni. Mi nećemo odustati od naših principa, programskih ciljeva i obaveze prema svim članovima Sindikata prosvjete, kao i prema svim zaposlenim u našem obrazovnom sistemu", kazala je Bošković.

Prema njenim riječima, ova nastavna godina iziskivaće dodatne napore za sve prosvjetne radnike u sistemu, navodeći da će raditi po dva utvrđena modela.

„Sve će to iziskivati procentualno dodatni rad i napor. Moramo to nekako rješavati, a najbolje će biti ako to riješimo kroz partnerski razgovor i odnos sa Vladom i jasno utvrdimo kriterijume na koji način ćemo to regulisati", navela je Bošković.

Potpredsjednik SPCG-a, Nikolaj Knežević, kazao je da mnogi učenici, nastavnici i nastavno osoblje rade sa mrežnim i digitalnim alatima sa kojima se susrijeću prvi put, ocijenjujući da je trebalo organizovati mnogo više seminara u cilju edukacije nastavnog osoblja prije novog talasa koronavirusa.

„Mi smo u Sindikatu prosvjete CG, na samom početku, dali podršku svim segmentima sistema i konkretnu podršku realizaciji nastave na daljinu, svi smo se odazvali u istom trenutku i to na svim nivoima. Očekivali smo da ćemo za ono što smo do sada uradili i da ćemo za ono što nas sada očekuje dobiti adekvatnu valorizaciju onog što smo odrađivali, kroz finansijsku nadoknadu", naveo je Knežević.

On je kazao da su prosvjetni radnici radili duple smjene, „od jutra do mraka, putem svih aplikacija".

„Značajno se produžilo vrijeme u odnosu na ono što nam stoji u kolektivnom ugovoru, gdje nam je propisano osmočasovni radno vrijeme, četrdesetočasnovna radna nedjelja.''

Norma nastavnika u osnovim školama određena je zakonom i iznosi 18 časova u predmetnoj nastavi, 16 -19 časova u razrednoj nastavi, a 20 časova u srednjim školama. naveo je Knežević.

Istakao je da je Sindikat prosvjete uočio veliki problem u vezi sa angažovanjem nastavnika koji imaju određeni vid hronične bolesti, koji pripadaju rizičnim grupama, te da ih je po preporukama IZJ trebalo poštedjeti direktnog kontakta sa učenicima i naći im zaduženja koja nijesu vezana za direktan rad sa djecom.

On je kazao da Sindikat prosvjete traži da Ministarstvo prosvjete, ne čekajući novu Vladu, sa njima stupi u pregovore oko valorizacije povećanog obima posla za sve zaposlene u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama, počevši od vrtića, osnovnih i srednjih škola.

Govoreći o radnicima koji rade na održavanju higijene u obrazovnim ustanovama, Knežević je pojasnio da im je sad obaveza da detaljno izvrše dezinfekciju prostorija četiri puta u toku dana, pored svojih redovnih obaveza koje imaju na održavanju higijene škole.

„Imamo veliki problem, jer je u našim normativima predviđeno da se broj radnika na održavanju higijene više ne određuje prema prostoru, nego prema broju učenika. Tako dolazimo u situaciju da one vaspitno-obrazovne ustanove koje imaju ogroman prostor, a mali broj učenika, nemaju dovoljan broj radnika na održavanju higijene i da su radnici na održavanju higijene i pomoćno osoblje izloženi velikom pritisku jer su dužni da održavaju cijeli objekat", naveo je Knežević.

On je kazao da od Ministarstva prosvjete zahtjevaju da nađe dodatna sredstva i da angažuje dodatnu radnu snagu u vezi sa održavanjem higijene „što je u ovoj situaciji u toku epidemije koronavirusa od neobične važnosti za cijeli sistem".

Predsjednik Glavnog odbora SPCG-a, Milić Tajić rekao je, predstavljajući zaključke tog odbora, koji su donijeti 25. septembra, da se prvi odnosi na to da se radnici zdravstveno zaštite u svojim ustanovama.

„Drugi zaključak je povećanje ili naplata prekovremenog rada, koji će biti evidentno uvećan. Treći zaključak odnosi se na koleginice i kolege koji su na određeno bili do sada, a za koje je pod znakom pitanja da li će im se vrednovati rad u septembru. Smatramo da Ministarstvo treba da nađe neko rješenje za njih", naveo je Tajić.

On je kazao da se četvrti zaključak odnosi na tehniku,navodeći da su prije nekoliko dana razgovarali sa ministrom prosvjete, koji im je rekao da su tehnička sredstva za obrazovno-vaspitne ustanove naručena za četiri miliona eura i da će ta oprema da se podijeli obrazovnim ustanovama.

Govoreći o opremljenosti nastavnika tehničkim sredstvima, konstatovao je da je evidentan njen nedostatak i da imamo dosta prosvjetnih radnika i roditelja koji imaju po dvoje ili troje djece a imaju samo jedan kompjuter što ih dovodi u situaciju da nijesu u stanju da redovno prate online nastavu.

,,Nemamo dovoljno tehnike koja nam je neophodna za ovu vrstu rada", naveo je Tajić.

Obavještenje o izboru vršioca dužnosti

Izvršni odbor Sindikata prosvjete Crne Gore jednoglasno je izabrao dosadašnju potpredsjednicu, Slavku Bošković, za vršioca dužnosti predsjednika Sindikata prosvjete Crne Gore .

Slavka Bošković rođena je 06.10.1962. god. u Danilovgradu. Srednje obrazovanje završila je u gimnaziji Petar I Petrović Njegoš, zatim Nastavnički fakultet u Nikšiću – studijsku grupu za predškolsko obrazovanje i vaspitanje.

Profesionalno je angažovana u JPU,,Đina Vrbica", obavlja poslove vaspitača 33 godine, koliko pripada i sindikalnom pokretu. Članica je Sindikata prosvjete Crne Gore od osnivanja.

Od 2006.godine predsjednica je sindikalne organizacije JPU,,Đina Vrbica", od 2007.godine do 2011.godine bila je predsjednica Sekcije žena u SPCG, od kada je i član Glavnog odbora SPCG. Član Izvršnog odbora je od 2011. godine.

Do izbora za vršioca dužnosti predsjednika SPCG bila je jedan od tri imenovana potpredsjednika od strane nedavno preminulog predsjednika, Zvonka Pavićevića.

Član je Glavnog odbora USSCG.

Tokom sindikalnog angažovanja bila je učesnik brojnih konferencija i seminara na državnom i međunarodnom nivou.

Dopis ministru prosvjete povodom početka školske 2020/2021. godine

POŠTOVANI MINISTRE,
Kao što smo Vam jednom prilikom napomenuli, obrazovni sistem spada u red konzervativnih javnih sistema svakog društva. Samo obrazovanje je inertan proces, i u njemu se promjene ne dešavaju preko noći nego znatno sporije i sa mnogo više otpora nego što to kreatori odluka misle.To je odlika konzervativnih sistema. Ključ kvalitenog obrazovanja naše djece i mladih je – nastavnik, čije su uobičajene i ljudske reakcije na novonastale okolnosti i nametnute obaveze, nesigurnost, uznemirenost, strepnja, suočavanje s neizvjesnošću, javni nastupi – i sve to bez ikakve olakšice, podrške, obuke, pripreme. Procjenjuje se da 75% ljudi osjeća strah od javnog nastupa. Nastavnici su javni govornici kad god govore u učionici, na roditeljskom sastanku, radionici, sjednicama itd. Iako je to jedna od najvažnijih vještina nastavnika, u toku akademskog obrazovanja vještine izražavanja su rijetko uvježbavane, u bilo kom formalnom obliku. To povećava anksioznost i nelagodnost nastavnika u ovim situacijama.


Najveći dio straha od javnog nastupa kod naših nastavnika potiče od toga što je javni nastup neprirodan za njih i za učenike. To zahtijeva ,,poseban način" obraćanja, za nastavnika pomalo stran, jer mu fale neposredne, žive reakcije učenika, neverbalne i verbalne, interakcija, pokazatelji da li ga razumiju, prate. Neshvatljivo je da je neko donio odluku da se snima u okolnostima gdje se nema pravo na grešku, bez montiranja, rezanja, samo s jednom kamerom, što je dovelo do reafirmacije najgoreg oblika predavačke nastave, a to je frontalni oblik nastave uz dominantnu monološku metodu. Sa naše strane smo ovo tada ocijenili kao nužno u datim okolnostima, ali nikako dobro i opredjeljujuće za naredni period. Takođe smo lako uočili i brojne slabosti udžbenika, jer se pokazalo da učenici ne mogu samostalno učiti iz njih. Previše su šturi, neinformativni, nejasni...
Učenje je složen proces aktivne izgradnje znanja od strane onog koji stiče novo znanje. Umjesto toga, nastavnik, putem medija, učeniku prenosi, predaje sadržaje učenja. Plašimo se da u ovakvim oblicima nastave ne učimo djecu temeljnim vrijednostima, koje su svojstvene vaspitanju i obrazovanju i da na osnovu prakse možemo zaključiti da su učenici iskoristili trenutak za umanjivanje tih vrijednosti.

 

Svjesni smo da veliki dio nastave nije realizovan adekvatno, ali se ,,pravimo mrtvi". Septembar je na pragu, a još ne znamo kad i kako ćemo početi! U korijenu riječi obrazovanje je riječ OBRAZ, a na svima nama je da to i dokažemo! Očekivali smo da će stručni timovi, sastavljeni od nastavnika, ljekara iz Instituta za javno zdravlje, predstavnika Sindikata prosvjetnih radnika, Ministarstva rada, raditi neprekidno u proteklih pola godine, odraditi analize, snimanje stanja u školama i ponuditi učenicima i roditeljima nekoliko rješenja. Umjesto toga, predstavnik Zavoda za školstvo izvavljuje na TV-u da se još ne zna kako će početi školska godina! Početak školske 2020/21. u novonastaloj situaciji je pitanje koje treba blagovremeno riješiti, kako u interesu učenika tako i nastavnika.
Kao i većina zemalja u regionu i šire ubijeđeni smo da ste u planu i pripremama za pošetak nove školske godine. Zbog mnogih mjera koje su na snazi, a mnoge od njih će, vjerovatno, ostati i za naredni duži period, mišljenja smo da treba pristupiti izmjeni zakona iz oblasti obrazovanja kako bi se rad u ovakvim uslovima i situacijama predvidio i kodifikovao. Iz ovih razloga, shodno vremenu koje nas čeka kao i iskustva rada u prethodnom periodu, smatramo da treba obratiti pažnju na sljedeće okolnosti:
1. U kojim slučajevima primijeniti onlajn nastavu – da li možda kombinovano sa redovnom nastavom, predavanja (prezentacije) da se obavljaju kao rad učenika kod kuće, a razrada nastavnih sadržaja i provjera znanja da se obavlja u vaspitno-obrazovnim ustanovama, i u kojem procentualnom odnosu?
2. Razmotriti mogućnost zahtjeva roditelja za pohađanjem samo jednog vida nastave, ali imati u vidu u tom slučaju, nezavidan položaj nastavnika u toj situaciji.
3. Sa kojim brojem učenika se može održavati nastava u učionicama uzimajući u obzir kapacitet naših vaspitno-obrazovnih ustanova i uslova rada u njima, da li treba smanjiti broj učenika po odjeljenjima u vrijeme trajanja epidemije?
4. Kako zaštiti naše koleginice i kolege koji su slabijeg zdravstvenog stanja?
5. Po kojim pedagoškim principima vršiti eventuale podjele odjeljenja na grupe?
6. Da li treba razmisliti o skraćenom trajanju nastavnog časa, i koliko bi ova mjera dovela do povećanja obima rada nastavnika, ako bi se u jednom nastavnom danu vršila nastava u obje grupe jednog odjeljenja?

7. Da li treba primijeniti skraćenje nastavnog predmetnog programa (procjena nastavnika, u dogovoru sa nadležnim obrazovnim institucijama, koje teme treba odraditi u skraćenom obliku)
8. Da li treba uvesti uniformne planove za sve predmete u svim školama na teritoriji države?

- Isto tako, Sindikat prosvjete podržava Inicijativu Udruženja nastavnika srednjih škola da se sedmična norma časova u srednjem obrazovanju od školske 2020/21. izjednači sa normom u osnovnom obrazovanju.

 

Ubijeđeni smo da ćete ove, u ovom trenutku, neophodne preporuke razmotriti i blagovremeno nas obavijestiti. Sindikat prosvjete Crne Gore će u narednom periodu, sa srodnim udruženjima pokrenuti istraživanje o naznačenim temama, među prosvjetnim radnicima. To istraživanje bi bilo osnov za sveobuhvatnu analizu. Time želimo da kao odgovoran socijalni partner damo doprinos unapređenju kvaliteta vaspitno obrazovnog procesa.

SINDIKAT PROSVJETE CRNE GORE

Galerija

Pravni savjeti

image

1204502
Danas
Juče
Ove nedjelje
Prošle nedjelje
Ovog mjeseca
Prošlog mjeseca
Ukupno
112
583
4146
1191942
20451
28571
1204502

Vaša IP: 3.232.133.141
Serversko vrijeme: 2021-01-23 07:15:16

Gdje se nalazimo

Povežite se sa nama

Fond solidarnosti

Turistička agencija

agencija

Stambena zadruga

Scroll to Top

Kontakt

Adresa:

Vojvode Maša Đurovića 17, City kvart 2-8, 

81 000 Podgorica

  • Tel:  +382 20 511 020
  • Fax: +382 20 511 021
  • Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.